Konferencije

Islamski pedagoški fakultet (IPF) u Bihaću u subotu (26.03.2022.) bio je domaćin V naučno - stručne konferencije s međunarodnim učešćem, pod nazivom “Savremeni izazovi i unaprijeđenje kvalitete nastave islamske vjeronauke u osnovnom i srednjem obrazovanju”. Centralna tema konferencije bila je unaprijeđenje kvalitete nastave islamske vjeronauke (izazovi, problemi i rješenja).

Na konferenciji su svoje radove izložili univerzitetski profesori sa tuzlanskog, zeničkog, mostarskog i bihaćkog univerziteta, ali i vjeroučitelji, nastavnici i profesori islamske vjeronauke zaposleni u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Turskoj i sl. Prije početka konferencije, auditoriju su se obratili Konferenciju muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić, predstavnik Rijaseta IZ-e BiH Dr. Ekrem Tucaković, rektor Univerziteta u Bihaću prof. dr. Fadil Islamović kao i dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću prof. dr. Hajrudin Hodžić.

Konferencija je organizirana kroz uvodna izlaganja, 5 radnih sesija i 1 okrugli stol. Uvodana izlaganja održali su eminentni i vrsni stručnjaci i univerziteski profesori kao što su prof. dr. Izet Pehlić (Islamski pedagoški fakultet u Zenici), prof dr. Nezir Halilović (Uprava za vjeronauku Rijaseta IZ-e u BiH), prof. dr. Nusreta Kepeš (Islamski pedagoški fakultet u Bihaću), prof. dr. Muhamed Omerović (Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli), doc. dr. Mustafa Džafić (Nastavnički fakultet Univerziteta ,,Džemal Bijedić'' u Mostaru), prof. dr. Zuhdija Adilović (Islamski pedagoški fakultet u Zenici).

Ispred organizatora, učesnike konferencije kao i učesnike okruglog stola, s planiranim protokolom rada sesija upoznao je dr. sc. Nedim Čirić.

Prva sesija pod nazivom „Metodički izazovi u nastavi islamske vjeronauke“ kojom je predsjedavao Prof. dr. Hakija Kanurić obuhvatila je radove, koji su razmatrali pitanja metodičkih izazova u nastavi islamske vjeronauke slijedećih autora: Alem Dedić (JUOŠ „Hasan Kikić“ Gračanica), Semir Salihović (JU Gimnazija Dobrinja i JU Željeznički školski centar) Emina Alešević, MA i Mr. Smaila Balić Rahmanović, (IPF Bihać), Dr. sc. Nedim Čirić, (IPF Bihać)Saudin Dedić, MA, (JU OŠ Miladije Tuzla), Ramiz Nurikić, MA (Behram begova medresa Tuzla), Mersad Kreštić (Medžlis Islamske zajednice Zagreb)

Sesijom pod nazivom „Inkluzivni pristup u nastavi islamske vjeronauke“ predsjedavao je Prof. dr. Izet Pehlić, a radovi su su razmatrali pitanja inkluzije u nastavi islamske vjeronauke kroz izlaganja slijedećih autora: Emina Šarić – Krajišnik & Eniz Patković (Islamski pedagoški fakultet u Zenici), Alma Mehidić (JU Mješovita srednja škola Tuzla), Mr. sc. Imamović Amra (OŠ,,Fatima Gunić''), Zumreta Sedić (JU Mašinsko – saobraćajna mješovita srednja škola Bihać).          

Uz predsjedavanje prof. dr. Nusrete Kepeš, treća sesija pod nazivom „Kompetencije nastavnika u nastavi islamske vjeronauke“ obuhvatila je radove čiji sadržaj je razmatrao pitanje kompetentnosti vjeroučitelja za nastavni rad slijedećih autora: Doc. dr. Šejla Bjelopoljak & Senaid Haskić, MA (Pedagoški fakultet Univerziteta u Bihaću i JU Medicinska škola Bihać), Vedad Mustedanagić, MA, (Islamski pedagoški fakultet u Bihaću), Alman Kasumović (MO BiH, OS BiH, Sarajevo), Aida Kasumović (JU OŠ „Han Bila“, Travnik), Nermina Šarić (JU OŠ „CENTAR“, Tuzla), Amira Kadrispahić (Srednja ekonomska škola Sarajevo).

Paralelno sa drugom sesijom, organizrian je i okrugli stol čija je centralna tema bila „Izazovi problemi i rješenja za unprijeđenje kvalitete nastave islamske vjeronauke u osnovnom i srednjem obrazovanju“, a kojom su predsjedavali Mensur Čehić, koordinator za vjeronauku Muftijstva bihaćkog i dr. sc. Nedim Čirić, koordinator metodičke prakse na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću. Učesnici okruglog stola su iznjeli najznačajnije probleme i izazove s kojima se susreću u nastavi islamske vjeronauke. Između ostalog, najveću pažnju učesnika okruglog stola okupirala je uloga, status i pozicioniranje vjeroučitelja u institucijama osnovnog i srednjeg obrazovanja, te inoviranje i osavremenjivanje NPP-a i nastavnih sredstava, naročito udžbenika.

Sesijom pod nazivom „Interdisciplinarni pristup nastavi islamske vjeronauke“ predsjedavao je prof. dr. Muharem Štulanović, a sadržaji radova su razmatrali pitanje interdisciplinarnosti u nastavi islamske vjeronauke od strane slijedećih autora: Prof. dr. Remzija Hažiefendić Parić, (Islamski pedagoški fakultet u Bihaću), Muedib Šahinović MA sociologije, (Ankara, Turska), Alen Duraković (Osnovna škola „Dušan Tomašević Čirko“), Amina Smajović, ass (Odsjek za pedagogiju, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu), Dr. sc. Melisa Zukić (Srednjoškolski centar Hadžići), Dr. sc. Hajrudin Hodžić, vanr. prof. i Mersiha Čaušević, MA, viši asistent (IPF u Bihaću), Dr. sc. Nevzet Veladžić i Mr. sc. Anita Ramulić (Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću, IPF Bihać), te Doc. dr. Ilijaz Osmanlić (Učiteljski fakultet u Beogradu, odeljenje u Novom Pazaru).

Nakon uvodnih izlaganja, te četiri sesije, učesnici konferencije, zajedno sa Naučnim odborom konferencije, donijeli su sljedeće zaključke:

• Odgoj i obrazovanje je temelj nastanka, razvoja i opstanka svakog društva i zajednice, s toga je neophodno svakoj odgovornoj i ozbiljnoj porodici, zajednici i državi da ga stavi na vrh svojih prioriteta.
• Odgoj i obrazovanje da bi polučili svoju osnovnu intenciju kako kod pojedinca tako i kod zajednice i društva mora tretirati konzumenta u njegovoj prirodi u kojoj je stvoren i imati jasan svoj cilj, izvore i metodologiju, u protivnom će imati kontraproduktivne rezultate prije svega na učenika i reflektovat se kako na užu tako i na širu zajednicu.
• Konvencionalno obrazovanje danas u cijelom svijetu počiva na sekularističkoj filozofiji koja je sve donedavno svojim planovima i programima tretirala samo materijalnu dimenziju učenika a duhovnu u potpunosti negirala i odbacivala, a u skorije vrijeme djelimično i selektivno počela stidljivo tretirati što je imalo negativne posljedice kako na sam karakter učenika tako i na društveno – moralnu dimenziju pojedinca, zajednice i društva.
• Uvođenjem vjeronauke u konvencionalno obrazovanje općenito u svijetu a posebno na našim prostorima je bez sumnje historijski događaj, koji potvrđuje da je sekularistička filozofija odgoja i obrazovanje nepotpuna i nejsana iako se deklarativno promovira kao uspješna, napredna i savremena.
• Sekularistička filozofija odgoja ne može zadovoljiti ljudsku prirodu, jer čovjek kao biće potreba u svom duhovnom i moralnom razvoju formira čovjekovu ličnost u totalitetu. Intencije savremene paradigme odgoja i obrazovanja moraju biti zasnovane na uspostavljanju balansa između ljudske prirode u kojoj je čovjek stvoren, i procesa odgoja i obrazovanja u kojem se čovjek obrazuje i formira kao cjelina u konvencionalnom obrazovnom sistemu.
• Referati koji su danas izloženi na konferenciji posebno oni od strane nastavnika i profesora islamske vjeronauk su argumentovano potvrdili da je uvođenje vjeronauke u nastavne planove i programe opravdalo svoj cilj i intenciju, popunila je moralno – duhovnu prazninu u savremenom odgoju i obrazovanje, ponudilo je drugačiji pristup i pogled kako na svjetonazor, tako i na međuljudske odnose, moral i prevenciju za sve društveno- moralne devijacije i devijantna ponašanja.
• Smisao vjerskog odgoja i obrazovanja u školama mora se temeljiti i promovirati univerzalne moralne ljudske vrijednosti koje su nadvremenske, nadprostorne, nadnaučne i nadtehnološke. One su temelji opstanka svakog pojedinca, društva, zajednice i države i nisu promjenjljive. Savremena obrazovna tehnologija, didaktička i druga sredstva su varijabilna kategorija koja prilagođava vremenu, prostoru, konzumentu, prilikama i situacijama ali nikako ne mogu zamjeniti visoke univerzalne moralne vrijednosti koje se promoviraju iz žive riječi vjeroučitelja.
• Izloženi referati su potvrdili da je jedan od glavni faktora uspjeha jednog nastavnika ili profesora vjeronauke u nastavi uzoritost, koja se formira kroz pedagošku moć donošenja ispravnih odluka utemeljenih na poštovanju i uvažavanju potreba onih koji uče. Iz navedenog prosizilazi da autoreitet alima, vjeroučitelja i profesora nastaje na temeljima poštovanja uzoritosti u kojoj se kroz pedagoški rad proklamuju autentične univerzalne vrijednosti koje se izučavaju i kroz sadržaj nastavnog predmeta islamske vjeronauke.
• Konferencija je ostvarila svoj cilj održavanja jer je okupila iskustva vjeroučitelja sa prostora Balkana koji su izlaganjem svojih referata međusobno podijelili svoja pozitivna i negativna iskustva, te iznijeli svoje viđenje poteškoća i prepreka na putu realizacije ciljeva i intencija vjeronauka, a u isto vrijeme su dali i svoja viđenja kako i na koji način poboljšati planove i programe, ali i ukupnu kvalitetu nastave na predmetu vjeronauka.
• IPf u Bihaću će sve izložene referati objediniti i izdati zbornik ove konferencije, pomno proučiti sva viđenja, iskustva i prijedloge iznesene na današnjoj konferencije, ozbiljno ih razmotri i uvažiti pri revidiranju svojih planova i programa, a kako bi eventualne nedostatke iz obrazovne prakse s kojima se susreću vjeroučitelji i učenici uklonio, konstruktivne prijedloge i sugestije uvažio i na taj način poboljšao kompetencije i spremnost za savremene izazove u nastavi islamske vjeronauke.
• U oblikovanju programa permanentne edukacije nastavnika Islamske vjeronauke treba staviti akcenat na razvijanje nastavničkih kompetencija za rad s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i kreiranje individualnih odgojno-obrazovnih programa s ciljem motiviranja za kontinuirani profesionalni razvoj. S tim u vezi permanentna edukacija nastavnika Islamske vjeronauke treba biti povezana s profesionalnim napredovanjem nastavnika usklađenim sa standardima o napredovanju u struci.
• Nadležne obrazovne vlasti zbog navedene važnosti i učinkovitosti predmeta vjeronauka ne bi smjeli ni pod kakvim uslovima i prilikama dovesti u pitanje predmet vjeronauke, nego bi ga trebali staviti na čelo prioritetnih predmeta zbog njegove važnosti u prevenciji i zaštiti identiteta naroda, nacije, države, i našeg građanina i čovjeka s jedne strane, ali i promoviranja autentičnih univerzalnih vrijednosti i podizanja svijesti kod mladih o nužnosti poštivanja tih vrijednosti za dobrobit i opstanak čovječanstva.
• U osnaživanju stručnih i razvijanju pedagoških kompetencija kod vjeroučitelja, Islamski pedagoški fakultet u Bihaću će uputiti konkretan prijedlog Uredu za nauku i obrazovanje Rijaseta IZ BiH da na nivou muftistava oformi timove stručnjaka u saradnji sa koordinatorima za vjeronauku, koji će se baviti unaprjeđivanjem pedagoških i didaktičko metodičkih kompetencija vjeroučitelja. S tim u vezi, Islamski pedagoški fakultet u Bihaću će predložiti da se u cilju jačanja saradnje i razvijanja stručnih kompetencija i kvalitete nastave islamske vjeronauke, Uredu za nauku i obrazovanje Rijaseta IZ BiH, Pedagoškim zavodima kantona i nadležnim ministarstvima obrazovanja, da se iznađe mogućnost kadrovskog jačanja institucija Pedagoških zavoda savjetnicima za islamsku vjeronauku.
• IPF-u se nalaže da nastavi sukladno svojim mogućnostima i prilikama pratiti, podržavati, snažiti, razvijati i jasno stati na stranu vjeroučitelja i predmeta vjeronauke te i dalje nastaviti sa održavanjem ovakvih i sličnih naučnih skupova posvećenih ovom predmetu i ostalim aktivnostima koji su u njegovoj nadležnosti.

Izlaganjem zaključaka, konferenciju je zatvorio prof. dr. sc. Sulejman Topoljak. Naučna konferencija održana je uz podršku Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u BiH, Muftijstva Bohaćkog, JP BH Pošta d.o.o, Sarajevo, Centra za napredne studije iz Sarajeva, grada Bihaća kao i drugih poslovnih partnera i sponzora kojima se Islamski pedagoški fakultet u Bihaću iskreno zahvaljuje.