Prva naučna konferencija s međunarodnim učešćem održana je 8. juna 2013. godine na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću na temu "Umjerenost kao metod institucionalnog djelovanja islamskih obrazovnih ustanova regije" u saradnji sa Centrom za dijalog - Vesatija iz Sarajeva.
Naučni odbor Konferencije činili su:
-prof. dr. Muharem Štulanović, dekan IPF-a, Bihać
-prof. dr. Ismet Bušatlić, dekan FIN-a, Sarajevo
-prof. dr. Zuhdija Adilović, dekan IPF-a, Zenica
-doc. dr. Almir Pramenković, dekan FIS-a, Novi Pazar
-prof. dr. Sulejman Topoljak, prodekan IPF-a, Bihać
-prof. dr. Fuad Sedić, IPF, Bihać
-prof. dr. Izet Terzić, IPF, Bihać
-doc. dr. Nusreta Kepeš, IPF, Bihać
Organizacioni odbor Konferencije činili su:
-prof. dr. Muharem Štulanović, dekan IPF-a u Bihaću
-prof. dr. Sulejman Topoljak, prodekan IPF-a u Bihaću
-mr. Senad Ćeman, Centar za dijalog - Vesatijja Sarajevo
-prof. dr. Fuad Sedić, IPF u Bihaću
-prof. dr. Izet Terzić, IPF u Bihaću
-doc. dr. Nusreta Kepeš, IPF u Bihaću
-mr. Hajrudin Hodžić, IPF u Bihaću, sekretar konferencije.
Na konferenciji uzeli su učešće sljedeći učesnici:
1. prof. dr. Muharem Štulanović sa temom Institucionalizacija odgoja i obrazovanja praksom metodologije umjerenog srednjeg puta,
2. doc. dr. Izet Terzić sa temom Umjerenost kao doktrina i paradigma islamskog odgoja i obrazovanja,
3. prof. dr. Fuad Sedić sa temom Umjerenost kroz sunnet Muhammeda, s.a.v.s.,
4. dr. Aziz Hasanović sa temom Proučavanje islama u obrazovnim institucijama Republike Hrvatske,
5. prof. dr. Ismet Bušatlić sa temom Doprinos Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu na polju promocije umjerenosti,
6. prof. dr. Zuhdija Adilović sa temom Islamski pedagoški fakultet u Zenici između tradicije i savremenosti,
7. dr. Hajrudin Balić sa temom Smjernice za duhovnost u društvu i pozicija alima u relaciji sa vjernicima i ostalima kroz prizmu sandžačkog iskustva,
8. mr. Senad Ćeman sa temom Srednji islamski put - ideje i iskustva na planu afirmacije dijaloga i umjerenosti,
9. mr. Nedim Haračić sa temom Uloga obrazovanja i metode srednjeg puta u društvenim promjenama - uzročnoposljedična analiza.
Nakon podnesenih referata, analiza i diskusija na konferencijske teme, doneseni su sljedeći
ZAKLJUČCI
1. Umjerenost, srednji put, vesatijja je shvatanje, razumijevanje i prihvatanje islama kako ga je definisao Časni Kur'an, kako je to činio Muhammed, s.a.v.s. i prve dobre generacije ashaba i tabi'ina. Sredina i umjerenost su istaknute osobenosti vjere islama, a samim tim i najznačajnije osobine njegovih pripadnika - muslimana. Svaki drugi način poimanja smatra se stranim i oprečnim srednjem putu. To potvrđuju brojni kur'anski i hadiski tekstovi.
2. Islam je vjera lahkoće i blagosti (el-hanefijjetu s-semha') i kao takvu je treba prezentirati, praktikovati i ponuditi ljudima bez neutemeljene strogosti, bukvalizma i neodmjerenosti, koje su primjerene ekstremizmu i isključivosti što ne potpada pod pravilno shvaćen islam. Muslimanski ummet je zajednica srednjeg puta (ummeten vesetan) i zbog toga je neophodno ustrajati na tom kursu, bez bilo kakvog zastranjivanja. Potrebno je što detaljnije upoznavanje sa praksom Muhammeda, s.a.v.s., kako bi se na tragu njegovih metoda propagirao način umjerenog komuniciranja sa raznolikim multinacionalnim i multikonfesionalnim okruženjem.
3. Zagovaranje srednjeg puta i umjerenosti u svim segmentima življenja, kao jedne od bitnih karakteristika islama, isključuje dvovrsno zastranjivanje: pretjerivanje u vjeri i zanemarivanju njenih postulata i prakse. Islamski srednji put ima svoje okvire i oni se moraju uvažavati.
4. Islam i njegovo učenje prezentiraju zvanične islamske institucije u regionu sa legitimitetom prezentovanja islamskog učenja. Pojedinci ili grupe često stvaraju iskrivljenu sliku o islamu i time nanose nemjerljivu štetu, posebno muslimanima na Zapadu, koji su često izloženi islamofobiji i raznim vrstama napada.
5. Islamske visokoškolske ustanove regije su svojim dosadašnjim radom dokazale da su istinski promotori umjerenog poimanja islamskog učenja, prakse i srednjega puta. Dosljednošću, stečenim iskustvom i profesionalnošću garant su da će takvo shvatanje baštiniti i u budućem radu.
6. Iako su Bošnjaci ovih prostora doživjeli genocid i kroz prošlost bili izvrgnuti brojnim pritiscima, progonstvima, oblicima etničkog čišćenja, privrženi su ideji umjerenosti i srednjeg puta, jer im to nalaže njihova vjera, posebno ako se ima na umu da je praktikovanje srednjeg puta bitna pretpostavka za suživot na ovim prostorima. Bez sumnje, po tom pitanju Bošnjaci mogu biti primjer drugima.
7. Neosnovano je Bošnjacima spočitavati i prišivati ekstremizam, s obzirom da su višestoljetnim suživotom sa ostalim konfesijama na ovim prostorima dokazali o kakvom se tolerantnom narodu radi. Njihovo ispravno shvatanje islama i umjerenosti su u značajnoj mjeri doprinijeli tome.
8. Konstrukcija studijskih odsjeka visokoobrazovnih i odgojnih institucija IZ-e u BiH podrazumijeva integriranost programskih sadržaja referentnih nauka ne samo iz domena teologije, već iz pedagogije, psihologije, defektologije, socijalnog rada, medicine i penologije, što samo po sebi govori o apsolutnoj prisutnosti srednjeg puta u nastavnim planovima i programima na visokoškolskim ustanovama IZ-e. Takvo opredjeljenje pospješuje institucionalizaciju islamske misli i praktičnu primjenu islama, manifestovanog kroz sretan spoj dviju komponenti: duhovne i naučne, tj. odgoja i obrazovanja.
9. Medijsko i svako drugo prezentiranje islama i islamskog učenja kroz prizmu promovisanja srednjega puta i njegovih vrijednosti treba biti kontinuirano i privilegija stručnih i kvalifikovanih lica, svjesnih da se, s Božijom pomoći, blagošću i umjerenošću može postići mnogo. Svaki oblik ekstremnog predstavljanja islamskih doktrina je pogrešno i destruktivno razumijevanje Božanske objave i Poslaničke, s.a.v.s., misije, što ukupno šteti islamu i muslimanima.
Naučni odbor Konferencije
Radovi sa konferencije su objavljeni u Zborniku radova sa istoimenovane konferencije 2013. godine.
Ova konferencija je bila adekvatno medijski pokrivena, a naišla je na odobravanje šire javnosti.